Depresija i tjeskoba

Depresivna se osoba osjeća neraspoloženo, žalosno, beznadno, nesretno, izgubljeno, kao u tunelu ili magli, sve joj izgleda crno. Depresija se znatno razlikuje od tuge. Kad nas nešto u životu potrese, kao što je teška bolest ili gubitak bliske osobe, prirodno je osjećati se tužno i zabrinuto. Takvi događaji dovode do gubitka životne radosti, ali najčešće se većina ljudi nakon određenog vremena oporavi.
Ali kad žalost traje i vraća se, kad svakodnevne aktivnosti kao što su spavanje, posao, druženje i uživanje u svakodnevnim životnim sitnicama postanu otežavajućim, onda to nije samo tuga, već bi to mogla biti prava depresija.
Depresija zahtijeva medicinsko liječenje jer njezini simptomi utječu na gotovo sve aspekte življenja.

Glavni simptomi depresije su:
1. tužno, tjeskobno ili prazno raspoloženje koje traje 2 tjedna ili duže; ili
2. gubitak interesa i uživanja u onome što je tu osobu do tada zanimalo.

Osoba s depresijom jednako tako ima nekoliko ili sve sljedeće simptome:
• osjećaj bezvrijednosti, beznađa, krivnje
• znatne promjene u tjelesnoj težini ili povećanje ili smanjenje apetita
• promjene u dotadašnjem načinu spavanja (nesanica ili povećana potreba za snom)
• umor, gubitak energije, osjećaj usporenosti
• uznemirenost, razdražljivost
• teškoće pri koncentriranju i donošenju odluka
• ponavljajuće ideje o smrti ili samoubojstvu ili pokušaj samoubojstva. 

Procjenjuje se da svake godine u Hrvatskoj oko 250.000 ljudi pati od depresije. Iako se depresija može javiti u svakoj dobi, simptomi se najčešće prvi put pojavljuju kod osoba između 25. i 30. godine. Žene znatno češće pate od depresije od muškaraca. 

Depresija i ostali mentalni poremećaji
• Pojava i nekog drugog poremećaja mentalnog zdravlja uz depresiju prije je pravilo nego iznimka.
• U jednoj studiji 77% oboljelih od depresije imalo je barem još jedan poremećaj mentalnog zdravlja.
• 65% bolesnika s paničnim poremećajem ima depresiju ili će ju razviti u neko doba svog života.
• 2/3 bolesnika s obuzeto-prisilnim poremećajem imalo je depresiju.
• Bolesnici s anksioznim poremećajem koji razviju i depresiju obično imaju teži tijek depresivne epizode i češće ju ponavljaju.
 

Traženje pomoći
Samo 10% ljudi koji pate od depresije se liječi. Mnogo je zapreka koje onemogućuju dijagnozu i adekvatno liječenje depresije. Ljudi koji boluju od depresije mogu smatrati da je tužno raspoloženje dio njihovog karaktera. Neki mogu smatrati da je osjećaj žalosti povezan s njihovim životnim teškoćama. Značajno je napomenuti da depresija nije slabost karaktera, već biološki uvjetovana bolest, kao što je to i npr. šećerna bolest, koja zahtijeva brzo i adekvatno medicinsko liječenje. Važno je da i okolina bolesnika shvati da je depresija bolest  i da je depresivnom bolesniku potrebna medicinska pomoć. Zbog toga je prvi korak – javljanje liječniku – odlučujući u borbi s tom bolešću.

Kako si još možete pomoći?

Uzimanje AKTIVIN-H zajedno s preporučenom terapijom dodatno poboljšava emocionalno stanje