Farmaceutska industrija je peti najveći industrijski sektor u Europskoj uniji, koji predstavlja 3,5 posto ukupne proizvedene vrijednosti EU-a. Zapošljava 800.000 ljudi, što predstavlja 1,8 posto svih zaposlenih u EU-u...
Farmaceutska industrija je peti najveći industrijski sektor u Europskoj uniji, koji predstavlja 3,5 posto ukupne proizvedene vrijednosti EU-a. Zapošljava 800.000 ljudi, što predstavlja 1,8 posto svih zaposlenih u EU-u. Ukupna godišnja vrijednost prodanih proizvoda europske farmaceutske industrije iznosi 220 milijardi eura, a čak 75 posto prodanih generičkih lijekova na tržištu EU-a, proizvedeno je na tom istom tržištu. Isto tako, farmaceutika je industrija s najvećim ulaganjima u istraživanje i razvoj u odnosu na neto prihode (15,90 posto). Upravo zbog takvih podataka, značaja za gospodarstvo i iznimno velikog potencijala, farmaceutska je industrija još 2012. proglašena jednom od strateških industrija u Europskoj uniji.
Multiplikativni učinci farmaceutske industrije u Hrvatskoj, u studiji provedenoj 2015. godine, pokazuju da je njena izravna godišnja dodana vrijednost (doprinos domaćem BDP-u) 1,9 milijardi HRK, potražnja prouzročena tom proizvodnjom generira dodatnih 1,7 milijardi HRK, a ukupan promet od 4,7 milijardi HRK generira dodatnih 2,8 milijardi HRK. Isti multiplikator može biti i negativan, jer učinak smanjenja cijena lijekova domaćih proizvođača za 10% utječe na negativne ukupne ekonomske, fiskalne i inducirane efekte. To su, među ostalim, smanjenje agregatnog prihoda za 760 milijuna HRK, smanjenje izvoza za 303 milijuna HRK, smanjenje investicija za 71 milijun HRK te smanjenje BDP-a za 360 milijuna HRK.
Ukupno tržište lijekova u Hrvatskoj vrijedno je 6,6 milijardi kuna. Financijski udio domaće, strateške, farmaceutske industrije u njemu je ispod 27 posto. Usprkos tome, domaći proizvođači lijekova godinama snose učešće u ukupnim uštedama na cijenama lijekova većim od svog tržišnog udjela. Rezultat takve politike cijena lijekova uzrokovao je da u samo jednoj godini domaći proizvođači lijekova na razlici u cijenama „izgube“ prihod od oko 300 milijuna kuna. Pad prihoda domaćih farmaceutskih kompanija, uzrokovan snižavanjem cijena lijekova u Hrvatskoj, ipak nije doveo do pada ukupnih troškova za lijekove. Dapače, iz javno dostupnih podataka vidljiv je rast prihoda ostalih farmaceutskih kompanija prisutnih na hrvatskom tržištu u gotovo istovjetnim iznosima, a iz podataka HZZO-a evidentan je rast ukupnog troška za lijekove.
Dulji životni vijek te povećani udio starije populacije u većini europskih zemalja generirat će, u godinama koje dolaze, sve veće izdatke za zdravstvo. Situacija u Hrvatskoj dodatno je otežana dugogodišnjom recesijom, smanjenjem raspoloživog dohotka, a u posljednje vrijeme i negativnim demografskim kretanjima. Pritisci na zdravstveni proračun bit će sve veći, a zdravstvena administracija još uvijek nije pronašla odgovarajući odgovor na pitanje kako pomiriti prihodovnu i rashodovnu stranu. Odgovor na to gotovo je jednoznačan – održiv zdravstveni sustav moguće je postići samo sustavnim strukturnim reformama, koje nužno moraju biti praćene i promjenama brojnih društvenih paradigmi. Jedna od njih je svakako povećanje efikasnosti poslovanja. Naime, konkurentnost hrvatskog gospodarstva je i dalje niska, a pomaci koje činimo kako bismo olakšali poslovanje su sporiji od drugih država kad se uspoređujemo na globalnom tržištu. Ukupnu sliku stanja ne mogu promijeniti ni uspješne tvrtke, kakvih je sve više u Hrvatskoj, jer veliki sustavi i dalje ne pronalaze rješenja kako biti učinkovitiji. Tome pogoduje i stanje naše administracije, sudstva, odlaganje neminovnih reformi.
Promjena paradigme u društvu počinje onog trenutka kada svi zajedno shvatimo da stabilnost i održivost gospodarskog sustava zemlje dolazi iz domaće proizvodnje, koja svoj opstanak ne smije temeljiti prvenstveno na domaćoj potrošnji. Dakle, očuvanje domaće proizvodnje držimo prioritetom, potezom svih poteza. Da bismo to mogli poduzetnicima moramo jamčiti pravnu sigurnost, stabilne i predvidive zakone i poreze, ali i prilagoditi curriculum obrazovanja tržištu rada. Valja, drugim riječima, ustrajati na industrijskoj politici kojom se potiče rast domaće proizvodnje, specifičnih, tehnološki zahtjevnih strateških industrija, na primjer farmaceutske.
Godina koja je na izmaku ostaje upamćena kao vrlo dinamična zbog brojnih događanja na društvenoj, političkoj i gospodarskoj sceni. Bila je to i godina u kojoj se puno govorilo o okretanju trendova prema pozitivnoj strani spektra na mnogim područjima. Prije svega gospodarskom, jer je to temelj na kojem počivaju i sva druga područja života. Gospodarske su aktivnosti u ovoj godini pogodovale blagom rastu BDP-a, uglavnom zahvaljujući rastu osobne potrošnje i investicijama. Glavni pokretač pozitivnih kretanja i u idućoj godini bit će osobna potrošnja, rast zaposlenosti te investicije koje još uvijek nisu uhvatile puni zamah. S druge strane očekuju nas sve veći demografski izazovi.
Za nas u Belupu ova će godina ostati upisana kao vrlo uspješna. Prva puna godina rada naših dviju novih tvornica lijekova u Koprivnici vrijednih 534 milijuna kuna, donijela nam je povećanje proizvodnih kapaciteta za 150 posto. U novim ćemo tvornicama, najvećoj proizvodnoj investiciji u Hrvatskoj u 2017. godini, do kraja godine proizvesti deset milijuna komercijalnih pakiranja, uz proizvodnju svih onih serija za validaciju proizvoda koji će u proizvodnju za komercijalnu prodaju ući u 2019. godini. Najsuvremenija proizvodna oprema, najnovija tehnološka rješenja i naša znanja te dugogodišnje akumulirano iskustvo u farmaceutskoj industriji dobar su temelj za uspješno poslovanje i u vremenima koja dolaze. Potvrda je to da u farmaceutskoj industriji, kao visoko zahtjevnoj tehnološkoj grani industrije, investiranje nikada ne prestaje. Na tom je tragu i Belupo koji je u posljednjih 18 godina u gradnju i opremanje novih proizvodnih pogona, uložio smo više od milijardu kuna.
Očekujemo daljnji rast izvoza, iako i danas već više od polovine Belupovih proizvoda plasiramo na dvadesetak inozemnih tržišta. Uz to činit ćemo sve da očuvamo konkurentnost u sve oštrijim tržišnim utakmicama. Kao i do sada u ostvarenju zacrtanih poslovnih ciljeva, oslanjat ćemo se u najvećoj mjeri na vlastite snage. Od mjera države na makroekonomskom planu očekujemo daljnje stvaranje pozitivnog poslovnog okruženja, jačanje poslovnog i investicijskog rejtinga zemlje u cjelini, što bi trebalo rezultirati i povoljnijim izvorima financiranja za sve hrvatske poduzetnike.
Kao i do sada, i u sljedećim ćemo godinama kontinuirano zapošljavati, čime ćemo izravno doprinijeti razvoju sredine u kojoj živimo i radimo kao i cijele zemlje. I zato s optimizmom gledamo na godinu koja dolazi.